U samom središtu istarskog poluotoka nalazi se Žminj. Ovaj šarmantni gradić i njegovi stanovnici osvojili su nas još prije nekoliko godina kada smo ga prvi put posjetili povodom Festivala pašte. Istra je odavno poznata kao vrhunska gastro destinacija, a na tom jedinstvenom događanju u Žminju, može se probati tradicionalna istarska tjestenina pripremljena od strane vrhunskih chefova na moderan način. Uz čašu prvoklasnog istarskog vina ili craft piva, opuštajuću svirku jazz i rock glazbenika doživljaj je potpun. Ove godine Festival pašte je nagrađen brončanom poveljom “Suncokret ruralnog turizma”. Iako se ove godine nije održao, odlučili smo vratiti se u Žminj, dodatno ga istražiti i isprobati neke nove delicije.
Žminj je oduvijek bio primamljiva destinacija za odmor i opuštanje. Tako se krajem 19. i početkom 20. stoljeća našao i na brojnim razglednicama za turiste. Tadašnji poznati fotografi, među kojima je bio i Luigi Mioni, jedan od utemeljitelja zanatske, dokumentarne i umjetničke fotografije u Istri, fotografirali su Žminj i okolicu za potrebe izrade razglednica. Uz Opatiju, Pulu i Rovinj, Žminj je također bio privlačna destinacija bogatog austrougarskog i europskog plemstva. U mirnoj je unutrašnjosti, okružen prirodom, a opet blizu mora – do Rovinja vam treba 20-tak minuta vožnje. Do 1993. godine Žminj je pripadao općini Rovinj.
Danas turisti u Žminju mogu uživati okruženi zelenilom u mnogobrojnim kućama za odmor s bazenima, ali također mogu iskusiti autentičan doživljaj spavanja na krevetu od sjena. Možete li zamisliti takav odmor – spavanje na sijenu, okruženi maslinicima i vinogradima, bez struje, a ujutro vas dočeka doručak isključivo od lokalnih namirnica – sir, skuta, kajgana od domaćih jaja sa začinskim biljem, mlijeko, kobasice, maslac od domaćih proizvođača, domaći, friško pečeni kruh, sezonsko voće i povrće. Sve to možete doživjeti na B&B imanju Casa Matiki, a više detalja možete pronaći na našem prijašnjem blogu ovdje. Taj zeleni, održivi, ekološki turizam koji se provodi i razvija u Žminju posebno nam se sviđa. Pored Case Matiki, robinzonski kamp Freedom također je jedno jedinstveno mjesto gdje se gosti mogu odmarati u prekrasno uređenim šatorima u prirodi.
FUN FACTS: Folklorno društvo Cere iz Žminja najstarije je u Istri i prvi su u Istri snimili gramofonsku ploču pod nazivom “Pjesma i svirka iz Istre”. Žminjski govor spada u najstarije istarske slavenske govore i zaštićeno je nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske. Kako izgleda žminjski “jezik” možete vidjeti i putem simpatičnih Viber naljepnica.
Razni gospodarski i trgovački putevi ‘križali’ su se baš u Žminju pa ne čudi da je tamo i u okolici sagrađeno čak 118 kapelica. Vidjet ćete ih uz prometnice i na križanju cesta, a predstavljaju zaštitu na putu. Uz cestu ćete moći vidjeti i pokoji kažun.
ŽMINJSKI KAFE
Žminj i kava imaju posebnu vezu, a kako smo ljubitelji kave baš nas je zanimala priča o Žminjskom kafeu. Prvu kavu u Žminj je donio stanoviti Primo Rovis i to iz Brazila. Teško djetinjstvo i želja za boljim životom nakon Žminja i Trsta, odvela je ovog rođenog Žminjca sve do Brazila. Tamo je uvidio svoju šansu u proizvodnji kave koju zatim uvozi u Trst, a onda donosi i u Žminj. U davna vremena ispijanje kave je bilo namijenjeno samo za plemstvo i gospodu. “Običan puk” u Žminju je pio škandiel – ječam koji su mljeli na broštulinu i onda kuhali kao kavu te su dodavali crno vino i cukar. Mlijeko nisu dodavali jer su krave bile radne, a mlijeka je bilo malo.
Današnji Žminjski kafe je malo drugačiji, ali opet poseban. Radi se tako da se u espresso kavu doda teran, konjak ili rakija i domaće tučeno vrhnje. Popili smo kavu u samom centru, na žminjskoj Štradi na kamenoj klupici. Nona ispred čije kuće smo pili kavu nam je donijela i cukerančić – tradicionalnu istarsku slasticu – jer “ne možemo piti kavu bez cukerančića”. Ova lijepa gesta, pravi je primjer koliko su žminjani dobri domaćini.
Pravi žminjski kafe možete probati u nekoliko kafića u Žminju. Svaki ih radi na svoj način.
ŽMINJSKI RIĆIN I PRSTEN
Naša sljedeća stanica je bio Cvjetni studio Heidi. Razlog posjeta nije bilo cvijeće, mada nemamo ništa protiv okruženja punog cvjetnih, mirisnih buketa, nego tradicionalni žminjski nakit kojeg tamo možete pogledati i kupiti. Žminjske naušnice ili rićini, narukvice i prstenje dio su kulturne baštine i žminjske tradicije. Originalni primjerci se čuvaju u Arheološkom muzeju Istre i zaštićeni su upisom u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Sav nakit je u srebru i zlatu te je izrađen u nekoliko izvedbi baš kakav je bio i original. Naušnice su nađene u nekropoli i pripadale su nošnji starohrvatskog stanovništva na području Žminja za vrijeme franačke vlasti u 9. i 10. stoljeću. Zanimljivo je da su naušnice bile zatvorene, nisu imale kopču, a uz njih su nađeni i ostaci tkanine. To sve ukazuje na to da su se nosile na traci ovijenoj oko glave odnosno pletenica kose.
FIORENTINA U UMAKU OD RUŽMARINA I PERŠINA
U Žminj nas je prvi put dovela pašta, ali to nije njihov jedini specijalitet. Ovaj put htjeli smo probati i naučiti pripremiti nešto novo, jednostavno, a opet tradicionalno. Chef Nikola iz Bistro & bara Giardino pokazao nam je kako se priprema žminjska fiorentina u umaku od ružmarina i peršina sa mladim krumpirom na maslacu.
Već sam naziv dao je naslutiti da se radi o pravoj poslastici tim više što su korišteni domaći proizvodi – od fiorentine odnosno telećeg mesa pa do maslaca i sira mljekare Latus. Kada se tome još dodaju začini Vegeta Maestro ružmarin i Vegeta Maestro peršin, cijelo jelo dobije posebnu sočnu aromu. Ukoliko vas put odvede u Žminj, svakako preporučamo da probate žminjsku fiorentinu u Bistro & baru Giardino, a do tada vam donosimo recept.
Recept za 2 osobe:
Fiorentina 1.00 kg
Mladi krumpir 0.40 kg
Maslac “Latus” 0.20 kg
Sol, po želji
Sviježe mljeveni crni papar po želji
Sir “Veli Jože” Latus
Priprema: fiorentinu stavimo marinirati u malo maslinovog ulja i s grančicom ružmarina te ostavimo u frižideru. Ovu koju smo mi imali prilike probati dozrijevala je čak 47 dana. Odležanu fiorentinu izvadimo iz vakum vrećice da odstoji na sobnoj temperaturi pola sata. Mladi krumpir operemo, izrežemo na ploške i stavimo ga peći 30 minuta u pećnici na 180 stupnjeva da bude pečen do pola. U dvije tave stavimo po pola maslaca, u jednu stavimo krumpir, a u drugu Vegeta Maestro peršin i Vegeta Maestro ružmarin te polegnemo fiorentinu. Fiorentinu pečemo na jakoj vatri 5 minuta s jedne i 5 minuta s druge strane. Krumpir pečemo u tavi na laganoj vatri još 10 minuta.
Jelo serviramo na dasci na podlozi od svježe rikule. Fiorentinu izrežemo na trakice, položimo na rikolu te pospemo sirom. Krumpire poslužimo naravno kao prilog u zdjelici na dasci.
Meso je bilo mekano, slasno i puno okusa. Uz jelo je izvrsno odgovaralo bijelo vino točnije malvazija vinarije Deklić.
QUAD TURA
Dok ste u Žminju jedno jutro ili popodne odvojite za istraživanje okolice vožnjom quadom. Mi smo se odlučili za jednu kraću vožnju quadom sa Ivanom iz Quad Experience Istra s obzirom na kratko vrijeme koje smo imali na raspolaganju. Možete izabrati nekoliko vrsta tura koje se razlikuju po dužini trajanja i zahtjevnosti. Kraća tura s pauzama ukupno traje oko 2 i pol sata.
Evo kako izgleda kraća tura: kreće se iz Žminja te se obiđe Kalvarija (1720.g), crkva Sv. Mihovila (12.st.) te Štrada, najstarija kamena ulica. Dalje se po raznim šumskim putevima i poljima dolazi do kaštela Morosini-Grimani iz 13.stoljeća u Svetvinčentu.
Nakon toga put se nastavlja prema Crkvici Sv. Petra na stijeni iz 14.stoljeća. Simpatična crkvica usred guste šume od koje je najbliža kuća udaljena više kilometara nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Nakon nje dolazi se i do najudaljenije točke ture, do Vidikovca iznad Bala sa kojeg se vidi NP Brijuni, Bale i Rovinj. Slijedi povratak u Žminj. Tura je kružna te se pri povratku ne vraća istim putem već se nastoji maksimalno upoznati krajolik i centralnu Istru.
“Cilj mi je bio kada sam sastavljao ture, ne samo vožnja quadom, već upoznavanje centralne Istre, onog djela kojeg većinom turisti izbjegnu jer žele vidjeti samo more. Stoga smo tu mi da te iste goste odvedemo na jedan zabavan i zanimljiv način u centralnu Istru i da zajedno istražimo njezine čari.” objasnio nam je Ivan.
Ako volite quad vožnju svakako preporučamo super ekipu iz Quad Experience Istra.
LIMSKI KANAL
Još jedna zelena oaza koja je blizu Žminja je Limski kanal, najduži istarski zaljev i zaštićeni prirodni rezervat. Dio je udoline koja seže skoro do središta Istre, skroz do Pazina. Sam kanal je dug 12 kilometara, a s obje strane se uzdižu strma brda, ponegdje i do 200 metara. Poznat je kao uzgajalište riba i školjaka. Zbog mnogih podvodnih izvora more je ovdje manje slano i bogato planktonom. Ako ste ljubitelj kamenica i morskih plodova onda svakako posjetite jedan od restorana u Limskom kanalu.
FUN FACT: Mnogi stanovnici Istre kanal još nazivaju i “fjordom” zbog toga što se 50-tih godina prošlog stoljeća ovdje snimao film Vikinzi sa Kirkom Douglasom i Tony Curtisom u glavnim ulogama. Limski kanal je tako bio savršena “kulisa” za priču o legendarnom skandinavskom heroju Ragnaru Lodbroku i njegovim sinovima.
Kanal možete istražiti turističkim brodom, biciklom ili pješice. Na dnu kanala nalazi se Romualdova špilja. Prije nego je postao svetac Romualdo iz Ravenne je vodio buran život. Nakon jednog tragičnog događaja odlučio se zarediti, ali život nije nastavio u samostanu. Naime zamjerao je svojoj braći benediktincima raskalašen životni stil koji su vodili, njima su smetale njegove kritike pa su ga odlučili likvidirati. On se povukao i počeo živjeti kao pustinjak te se na kraju skrasio u špilji u Limskom kanalu. Špilja se nalazi 120 metara iznad mora, a ulaz je visok samo pola metra. Glavna dvorana špilje je visoka čak 6 metara.
MON PERIN
Najbliža plaža iz Žminja i ona koju lokalni ljudi često posjećuju je plaža kampa Mon Perin. Osim u moru tamo se možete osvježiti i u odličnim koktelima Beach bara Mulini koji se nalazi na samoj plaži.
BELLA COLINA
Ovaj put bili smo smješteni u Bella Colina kući za odmor. Udaljena je 4 km od Žminja, okružena prirodom i zelenilom i pravo je mjesto za miran obiteljski odmor.
Gosti mogu uživati u terasi i velikom dvorištu sa bazenom. Djeci će se sigurno svidjeti puno prostora za igru i domaće životinje koje se nalaze u blizini.
Unutrašnjost je prostrana i lijepo uređena, a kuća može primiti 4 do 6 osoba.
Odmah smo se sprijateljili s Madi koja nas je dočekivala svako jutro i popodne u dvorištu. Jako je blage naravi i karaktera.
Sve detalje oko ove kuće za odmor možete pogledati ovdje.
Lijepa priroda, bogata povijest, mnoštvo aktivnosti, ukusna hrana i izvrsni domaćini razlozi su zašto se često vraćamo u Žminj. Nadamo se da ćete i vi imati prilike posjetiti to posebno mjesto u srcu Istre.
Jasminka Đaković
Fotografije: Putopis
Blog je napravljen u suradnji s Podravkom.